U jednom od najvećih pothvata hrvatske glazbene kulture udružile su se četiri velike institucije: HRT, HNK Zagreb, Muzička akademija i Lisinski
Izraditi dirigentski pult dovoljno velik da bi se na njemu mogla prostrti golema partitura bio je jedan od prvih produkcijskih zadataka u jednom od najvećih pothvata u povijesti hrvatske glazbene kulture: izvedbi monumentalne kantate Gurre-Lieder (Pjesme iz Gurrea) Arnolda Schönberga.
Pod “zapovjedništvom” maestra Nikše Bareze, večeras, 22. rujna, na pozornicu Lisinskog izaći će vojska od 280 glazbenika.
Zbog velike zahtjevnosti, ne samo logističke nego i sviračke i pjevačke, kantata Gurre-Lieder, praizvedena 1913. godine u Beču, nikada do sada nije izvedena u Hrvatskoj. Da je takav projekt predložio bilo koji mlađi dirigent, organizatori bi ga vjerojatno ismijali. Ali, maestro Bareza je autoritet kojem je teško reći ne, a uz to, ove je godine proslavio 80. rođendan. Gurre-Lieder bit će dostojna proslava jubileja umjetnika koji je dao izniman doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi i kulturnom predstavljanju Hrvatske u svijetu.
Fenomenalna struktura
Bivši dugogodišnji šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a i današnji ravnatelj Opere zagrebačkog HNK ujedinio je u pothvatu orkestre i zborove tih institucija, a pridružili su im se Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog te Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, čijih će osim studenata sudjelovati u golemom zboru, kao i nekoliko pjevača Capelle Odak.
Čak i na kraju napornog dana, u kojem je održao dva pokusa, dok je u Lisinskom ostao još samo noćni portir, maestro Bareza nije bio preumoran za razgovor o velikom djelu.
Govori o fenomenalnoj strukturi skladbe, o Schönbergovoj genijalnosti i duhovnosti, o očaravajućoj ljepoti orkestralnih boja, o filozofskoj dubini i organskoj povezanosti glazbe i stihova danskog pjesnika Jensa Petera Jacobsena (Schönberg je uglazbio njemački prijevod Roberta Franza Arnolda), te o zanosnoj himni Suncu kojom kantata završava, u zanosnom i čistom C-duru, baš kao i Haydnov oratorij Stvaranje.
Ali, s još većim, upravo misionarskim žarom, maestro Bareza govori zašto nam baš danas treba ova velika glazba.
– Ovo je djelo grandiozan apel na one najveće čovjekove vrijednosti koje su danas potpuno zatomljene i ja čestitam svima iz četiriju velikih institucija što su se odlučili na ovaj pothvat. On je važan prije svega zbog stanja u Hrvatskoj, u kojoj se kultura danas jedva spominje, u kojoj vladaju apsolutni konzumerizam i površnost. Kao da se izgubio smisao za duhovno bogatstvo kakvo donosi bavljenje ovakvim djelom – govori Bareza, i ističe kako su izvedbe Gurre-Lieder rijedak događaj od prvorazrednog značaja i u metropolama poput Berlina ili Münchena.
Prijenos na Trećem
Osim njemačkog tenora Michaela Roberta Hendrika i kontrabas-trombonista, kakvog kod nas nema, veličanstveno djelo izvode domaće glazbene snage. Pjevačku postavu još čine sopranistica Adela Golac-Rilović, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović, tenor Stjepan Franetović, bas Siniša Štork te Ozren Bilušić u ulozi naratora.
Večerašnjim koncertom, koji prenosi i Treći program Hrvatskog radija, počinje i nova sezona ciklusa Kanconijer Simfonijskog orkestra i Zbora HRT-a, ali i operna sezona HNK, u čiju je pretplatu uključena ova izvedba, dok će koncert 24. rujna biti spektakularan početak još jednog ciklusa Lisinski subotom.
http://www.vecernji.hr/glazba/izvedbu-pjesama-iz-gurrea-hrvatska-je-cekala-citavo-stoljece-1115681