A zaplet je jednostavan: Stari kralj Tref (Berislav PuÅ”kariÄ) oÄajan je jer mu jedini sin, Princ (Michael Robert Hendrick), pati od hipohondrije i melankolije i samo Å”to ne svisne. U sluÄaju njegove smrti, tron bi naslijedila kraljeva zla neÄakinja Clarice (Sofia Ameli GojiÄ), Äiji pak dvoliÄni ljubavnik Leandro, prvi ministar Dvora (Davor RadiÄ) potajice jadnoga princa izlaže muÄaljivoj poeziji koju mu mijeÅ”a u Äaj i kakao, nadajuÄi se da Äe ga prije ili kasnije dotuÄi āknjiževna melankolijaā.
Opera Hrvatskog narodnog kazaliÅ”ta (HNK) u Zagrebu premijerno je u petak postavila satiriÄnu operu āZaljubljen u tri naranÄeā, stilski koktel temeljen na tradiciji commedije dellāarte iz ranog razdoblja ruskog skladatelja Sergeja SergejeviÄa Prokofjeva, koju je redatelj KreÅ”imir DolenÄiÄ postavio kao postmodernu burlesku u vizualnoj maniri nadrealistiÄkih motiva Salvadora Dalija i Renea Magrittea.
Nastala u najranijoj i najradikalnijoj fazi skladateljeva rada ā skladana je 1918., kada je Prokofjev imao samo 28 godina ā opera āZaljubljen u tri naranÄeā tvrdoglavo odbija iÅ”ta shvatiti ozbiljno: Prokofjev u njoj satirizira apsolutno sve, poÄevÅ”i od same publike, utjelovljene u zboru sastavljenom od ljubitelja tragedije, komedije, lirske opere i farse.
Ti Ekscentrici, TragiÄari, KomiÄari, LiriÄari i Praznoglavci veÄ se i prije poÄetka posvade oko toga koje bi se djelo trebalo prikazivati, izmjenjujuÄi se u ložama oko pozornice, u prvome redu gledaliÅ”ta i na samoj pozornici za Äitavo vrijeme trajanja predstave, odakle dobacuju podrugljive kritiÄke komentare, povremeno preuzimajuÄi režiju radnje, da bi potom i sami sudjelovali u zapletu, pa i orkestrirali njegov (sretan) kraj.
A zaplet je jednostavan: Stari kralj Tref (Berislav PuÅ”kariÄ) oÄajan je jer mu jedini sin, Princ (Michael Robert Hendrick), pati od hipohondrije i melankolije i samo Å”to ne svisne. U sluÄaju njegove smrti, tron bi naslijedila kraljeva zla neÄakinja Clarice (Sofia Ameli GojiÄ), Äiji pak dvoliÄni ljubavnik Leandro, prvi ministar Dvora (Davor RadiÄ) potajice jadnoga princa izlaže muÄaljivoj poeziji koju mu mijeÅ”a u Äaj i kakao, nadajuÄi se da Äe ga prije ili kasnije dotuÄi āknjiževna melankolijaā.
Kako bi pokuÅ”ao razonoditi princa, kralj nalaže dvorskoj ludi Truffaldinu (Ladislav VrgoÄ) da organizira veselu sveÄanost, buduÄi da su dvorski lijeÄnici postavili dijagnozu po kojoj bi ga jedino smijeh mogao izlijeÄiti. Kada se princ na njemu inaÄe nezanimljivoj zabavi neoÄekivano nasmije na prizor gaÄa zloÄeste vjeÅ”tice Fata Morgane (Ivanka Boljkovac), ona ga zaÄara na vjeÄnu žudnju za trima naranÄama.
U drugome dijelu, princ je u potrazi za objektom svoje želje dospio u daleku pustinju, gdje pokuÅ”ava ukrasti naranÄe od njihove ÄudoviÅ”ne Äuvarice, pitoreskne kuharice koja ubija jednim potezom bakrene Å”eflje (SiniÅ”a Å tork).
Kada naranÄe razotkriju svoj tajni sadržaj ā princeze koje umiru od žeÄi ā princ se zaljubi u Ninettu (Tanja Ruždjak), jedinu koja uspijeva preživjeti. Nakon brojnih peripetija i zapleta, koji ukljuÄuju pretvaranje Ninette u Å”takora koji jedva izbjegne linÄ, dobro ipak pobijedilo zlo: zlikovci su razotkriveni i kažnjeni, princ je osloboÄen prokletstva i sve zavrÅ”ava sretno i veselo.
Prokofjevljev stilski koktel simbolizma, fantastike i ekscentriÄnosti, dopunjen frivolnim elementima jazza, commedije dellāarte i uliÄnog kazaliÅ”ta, DolenÄiÄ je vizualno upakirano u svijet kakav bi se lako mogao pripisati kakvom majstoru nadrealistiÄne farse kao Å”to su Salvador Dali i Rene Magritte.
KombinirajuÄi komiÄne momente, živahnu glazbu, neoÄekivane scenske rekvizite i pitoreskne kostime, stvorio je od Prokofjevljeva avangardnog opernog eksperimenta kreativni miÅ”-maÅ” kaotiÄnog apsurda u kojemu glazba funkcionira kao samo jedan od elemenata zbivanja na pozornici.
Osnovno odreÄenje Prokofjevljeve partiture odnosi se na uzajamnost Dobra i Zla u komediji; pa je tako Dobro, kojemu pripadaju Kralj Tref, Princ, Truffaldino i drugi, instrumentalizirano u viÅ”im registrima drvenih puhaÄa i violina, dok je Zlo, oliÄeno u Clarice, Leandru, Fati Morgani, Smeraldini i Kuharici, oznaÄeno dubokim instrumentalnim bojama trombona, solo trube, kontrabasa, violonÄela, pa se u tim bojama nalaze i lajtmotivi koji prate pojavljivanja likova.
Nastala u vrijeme koje je u Rusiji obilježeno revolucijom u umjetnosti koja je proizvela generacije umjetnika koji su svojim djelovanjem udarili temelje razvoja modernog umjetniÄkog izriÄaja, opera āZaljubljen u tri naranÄeā propituje sadržaj i bit kazaliÅ”nog djela, odnosno, njegovu funkciju.
ShvaÄen doslovno, Prokofjevljev estetski kredo, sadržan u uvjerenju kako integralno umjetniÄko djelo nudi rjeÅ”enje i duhovnu potporu ljudima u suoÄavanju sa svakodnevnicom, svakako je prisutan u najnovijoj produkciji srediÅ”nje hrvatske nacionalne kazaliÅ”ne kuÄe: rijeÄ je o energiÄnoj i zabavnoj opernoj epizodi, punoj Å”arolikih likova i farsiÄnih momenata, glazbenoj predstavi liÅ”enoj uzusa klasike, Äija avangardna nestaÅ”nost predstavlja nadogradnju HNK-ova opernog repertoara.
Svemu tome pridonijela je odliÄna scenografija Simona Bejera, koji potpisuje i kostime. Svjetlo je oblikovao Elvis ButkoviÄ, video Willem MiliÄeviÄ, a scenski pokret Larisa Lipovac Navojec i Mario Vrbanec, dok je premijernom izvedbom ravnao maestro NikÅ”a Bareza.
U produkciji sudjeluju orkestar i zbor Opere HNK-a Zagreb, a Å”aroliku galeriju likova Äine joÅ” Ljubomir PuÅ”kariÄ, (Pantalone, kraljev prijatelj i savjetnik), Ozren BiluÅ”iÄ (Tchelio, vraÄ; kraljev zaÅ”titnik), Martina Menegoni (Princeza Linetta, princeza ā naranÄa), Iva KruÅ”iÄ (Princeza Nicoletta, princeza ā naranÄa), Cecilija Car (Smeraldina, Fata Morganina sluÅ”kinja), Vitomir Marof (Farfarello, demon), Ivica TrubiÄ (Herald), Božimir LovriÄ (Majstor ceremonije) i Mate Äuzel (TrubaÄ).
Velik aplauz na premijeri dobili su Kristijan Beluhan, Tomica Blažina, Mario Bokun, SiniÅ”a GaloviÄ, Ivo Gamulin, Željko Grofelnik, Igor HapaÄ, SaÅ”a Ivaci, Damir KlaÄar i Alen RuÅ”ko, koji su utjelovili Ekscentrike, a publiku je posebno oduÅ”evila skupina plesaÄa-akrobata, koju Äine Älanovi Plesnoga centra Tala Luka AnakoviÄ, Iva ÄevizoviÄ, Andrea HrÅ”ak, Kristijan MihaliÄ, Marijana PintariÄ, Ivana Topolovac, Karlo Topolovec i Tomislav Žalec.