Solisti osječke opere Berislav Puškarić i Ladislav Vrgoč u Prokofjevljevoj operi
From www.Glas-Slavonije.hr
ZAGREB – Zagrebačka Opera za veljaču priprema premijeru opere poznatog ruskog skladatelja Sergeja Sergejeviča Prokofjeva “Zaljubljen u tri naranče”, koja će pod ravnanjem Nikše Bareze i u režiji Krešimira Dolenčića, scenografiji i kostimografiji Simona Bejera, koreografiji i scenskom pokretu Larise Navojec i Maria Vrbaneca biti izvedena 17. veljače.
Veliki operni ansambl predstave čine: Luciano Batinić / Berislav Puškarić (Kralj Tref), Michael Robert Hendrick / Nikša Radovanović (Princ), Sofia Ameli Gojić / Dubravka Šeparović Mušović (Princeza Clarice), Davor Radić, Ladislav Vrgoč, Ljubomir Puškarić, Ozren Bilušić, Ivanka Boljkovac, Tanja Ruždjak, Sonja Runje, Iva Krušić…
Opera je kao jedan od miljokaza modernoga glazbenog stvaralaštva odredila smjer kretanja suvremene glazbe i modernoga poimanja opere. Nastala u ranijoj i najradikalnijoj fazi skladateljeva rada mijenjala je, razvijala i popularizirala, kao i ostala Prokofjevljeva djela, suvremenu glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost. Njegova je glazba osvajala svojom iskrenošću, jednostavnošću, duhovitošću, osobenim stilom i svojstvenim glazbenim jezikom, stekavši mnoge obožavatelje diljem svijeta. Uvrštavanje ovoga djela u repertoar zagrebačke Opere, poslije četrdeset šest godina, nosi svježinu drukčijega pristupa glazbeno-scenskoj umjetnosti, oblikovanoga prema principu totalnoga teatra, u najboljemu smislu te riječi – ističu iz HNK.
Prokofjev je napisao satiričnu operu Zaljubljen u tri naranče kada je imao samo dvadeset osam godina prema narudžbi čikaškoga opernog društva, i ona je praizvedena 30. prosinca 1921. godine u kazalištu Auditorium u Chicagu. Libreto se temelji na komediji C. Gozzija i bajci G. Basilea, a Prokofjev ga je sam napisao služeći se Mejerholjdovom obradom izvornika.
Slavni ruski redatelj Vsevolod Mejerholjd fantastičnim je događajima iz bajke o narančama dodao novu dimenziju, sukladnu vlastitoj viziji kazališta koja se temeljila na mnogoznačnostima commedije dell’arte i uličnome kazalištu. Upravo taj predložak i brojne mogućnosti njegove scenske realizacije inicirali su Prokofjeva da početkom dvadesetih godina 20. stoljeća napiše djelo i glazbu kakvi do tada nisu postojali u opernoj literaturi. Mnoštvo događaja na pozornici i velik broj slika inspirirali su ga za skladanje iznimno efektne glazbe, oslobođene bilo kakva sentimentalizma… N.Vekić
http://www.glas-slavonije.hr/322515/5/Solisti-osjecke-opere-Berislav-Puskaric-i-Ladislav-Vrgoc-u-Prokofjevljevoj-operi